Otvorenje izložbe Brodarica, Margarete Peršić održat će se u petak 15. ožujka 2024. godine u 19 sati u Galeriji Oblok, Knjižnica Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6.
Glazbeni gost: Luka Magdalenić
Izložba že se moži razgledati do 4. travnja 2024. godine.
Arhetip: Ususret ekstazi
Projekt Margarete Peršić unutar zadanog okvira galerije sintetizira čitavu seriju raznorodnih sredstava namijenjenih izražavanju, ali i aktivnih u evociranju arhetipa, sazdanog od specifičnog mitskog obrasca. Okosnica je, međutim, autorska pjesnička zbirka dopunjena (s)likovnim prilozima, s time da tekst zajedno s ilustracijama napušta svojom formom determinirane okvire knjige i biva prenesen u (novu) realnost, ovog puta determiniranu korpusom galerije. Metamorfoza rukopisa tako donosi: minijature postavljene pod imaginarnim povećalom (brodskim oknom ili prozorom), veće slike-akrile i stilizirana platnena jedra s ispisanim stihovima razmještena u prostoru. Morfološki gledano tri primordijalne forme (prasimboli) redom: krug (stvaralačka sila), kvadrat (elementi) i trokut (mudrost) kreiraju talisman ili njegovu metafizičku projekciju, prizivajući genezu ili vrijeme nastanka prve plejade arhetipova, iz koje izviru i vile, pa tako i prijeteće Brodarice koje na raskrižju ovostranog i onostranog kažnjavaju one koji im zamute vodu, potražujući, također, i danak. Govoreći o mitologiji Slavena u narodnoj su se predaji sve do danas od nižih božanstava zadržale i vile. Predaja tako kao najčešće spominjane izdvaja vile Brodarice (Izvorkinje) i Nagorkinje. Prve se nalaze uz vode i jezera, te su vrlo opasne, dok su druge gorske neobično lijepe, vidovite i ponekad pomažu junacima (iako mogu biti i ćudljive, posebice kada čovjek naiđe na njihovo kolo). Brodarice uz vode potražuju brodarinu o čemu svjedoče i stihovi srpske narodne pjesme Marko Kraljević i vila Brodarica: Od junaka oba oka crna; A od konja dvije noge prve; A od tica iz ramena krila.
Međutim, arhetip djevojke/žene ovdje ne upućuje samo na vilinsku mitologiju već i na pasivan, unutarnji princip boginje Hestije uz koji se vezuju spiritualne prakse – molitva i kontemplacija, a posljedično i ekstaza. Ovaj princip suprotan je onom vanjskom; ekstrovertnom, a kojeg od tri boginje djevice utjelovljuju Atena i Artemida. Princip je to koji pobuđuje sposobnost samoiscjeljenja i upućuje na interese usmjerene ka skrivenim moćima ljekovitog bilja. Hestija je, osim ako se ne povuče u osamu, gotovo prisiljena izgrađivati odnose s drugima, baš poput Brodarice (Oprostite jeste li na otok došli životno ili slučajno?); ovog puta u ulozi autorice pjesničkog dnevnika. No, pravi „site-specific“ ovisan je i o ostalim, a ne samo vizualnim podražajima, jer dio kompleksne izložbene cjeline, svakako uz vodu (Brodarica) i vatru (Hestija) čini i element zraka utjelovljen u snazi vjetra, ali i element zemlje prisutan u mirisnoj esenciji smilja. Dodajmo kako pjesničku zbirku otvara simbol ruže vjetrova najavljujući trenutke koji se uvijek odviju u stvarnom ili simboličkom okrilju pojedinog vjetra (tramontane, bure, levanta, juga, oštra, lebića, pulenta, maestrala). Idealna je to scenografija za još jedno evociranje mita u čijem fokusu je djevojka/žena (u fokusu postava njezina je materijalizacija!), uvjetovana svojim ulogama i ograničena usudom (Zar stvarno ne znaš da sam tvoja brodica? Nataložena, nerazložena, Bezlična, obična, Pokorena i patvorena pred tvojim bezizražajnim očima? Izjela me ruzina!!!!!!), ali ipak u konstantnoj potrazi za promjenom filtriranom iščekivanjem onog što je utjelovljeno u arhetipu glasonoše Hermesa (astrološki Merkur), svog posrednika prema svijetu; prema ekstrovertnom principu. (Divno je vidjeti sebe makar i u komadićima kroz tvoje oči. Divno je biti žena! Biti svoja! Biti tvoja! U tisuće perspektiva raspršena.). Hermes je antipod Hestiji, kao što je Merkur antipod Plutonu. Međutim, njihovi su se principi sposobni nadopunjavati.
Ako se dogodi, to je promjena koja ima sposobnost prenijeti se i na druge, zato okusimo suze uhvaćene u zrncima soli (i to doslovno) kako bismo i sami dotaknuli ekstazu potaknutu nemirnim valovima jedne sudbine!? Jesmo li spremni za bo(l)je!? (Plavo ili žuto.)
Igor Gržetić
Brodarica ili Plovidba kista
Brodarica je suvremeni „gesamtkunstwerk“, autorsko djelo koje objedinjuje nekoliko umjetničkih grana i praksi te autoricu Margaretu Peršić otkriva kao slikaricu, ilustratoricu, pjesnikinju, kustosicu, pa čak i glazbenu urednicu. Imersivna, multimedijalna izložba zaokuplja sva osjetila i poziva na plovidbu pučinom autoričinog nesvjesnog. Pjesnički elementi koje vidimo i osjećamo u njihovom materijalnom realitetu kad uđemo u prostor galerije, poput mirisa Mediterana, hrpe soli, lutke, kistova, slika na platnu, minijaturnih ilustracija uokvirenih brodskim oknima i napetih jedara ispisanih tekstovima, nalaze se predstavljeni u izvorištu izložbe – maloj knjižici sačinjenoj od impresija, emocija i uspomena na jedno otočko ljeto koje će svakog trena smijeniti jesen.
Paletom dubokih plavih, žarko crvenih i toplih žutih tonova, više mareći za doživljaj, a manje za formu, Margareta slika razglednice s otoka pune bita, uvala, zaigrane djece, brodova, valova, riba i žena bez lica. Čak i kada si zada okvir u obliku kruga, njeni likovi i scene izlaze iz tih okvira. Krug kao jedan od glavnih motiva Brodarice moći će crtati i posjetitelji, te se tako okušati u „enso“ praksi koja vodi do samospoznaje i dio je „hitsuzendo“ tradicije (jap. put kista, ili u ovom slučaju plovidba kista). U svojoj plovidbi kistom Margareta Peršić pronalazi jednostavnost, intimnost, razumijevanje prirodnih procesa i ljepotu nesavršenosti.
Brodarica je dobila ime po mitološkom biću, vodenoj vili koja uzima brodarinu. Može poslužiti kao vodič kroz bezbrojne svakodnevne i vanredne susrete koji nas diraju, pjesme koje nas u trenutku transportiraju u druge svjetove i ostale misaone i duhovne odiseje koje slažemo u ladice podsvijesti dok nas ponovno jedan miris, jedna nota, jedan osmijeh ne vrate na početak, u luku iz koje smo krenuli. BroDARica je dar svima nama. (op. a.)
Ilustracije imaju opaske autorice s naslovima pjesama koje je čitatelj pozvan slušati dok čita/gleda Brodaricu.
Ili morskih vila s kojima smo ponukani zaroniti u dubine i izroniti promijenjeni. (op. a.)
Japanska praksa crtanja kruga jednim potezom kista kada je um slobodan i pušta tijelo da stvara.
Bruna Justinić
Margareta Peršić rođena je u Zagrebu. Godine 2000. završila je Učiteljski fakultet u Zagrebu. Proteklih dvadeset i šest godina aktivno se bavi i pronalazi veliko veselje u umjetničkom izražavanju bojama, izradi igračaka i lutaka, žongliranju, pripovijedanju priča te uređenju prostora. Margareta je sudjelovala na mnogim pedagoškim projektima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu te vodila brojne lutkarske, dramske i likovne radionice. Kao pripovjedačica, posljednjih sedamnaest godina izvodi pripovjedne predstave u sklopu kulturnih i umjetničkih manifestacija, u knjižnicama, kulturnim i odgojno- obrazovnim ustanovama te kao vanjska suradnica Školske knjige na književnim susretima. Aktivna je članica ULUPUH-a u Sekciji za izradu igračaka i lutaka te Sekciji za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo te HDLU-a. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2010. godine i Hrvatskog centra za dramski odgoj. Imala je trideset i pet samostalnih te sudjelovala na osamdeset grupnih izložbi. Ilustrirala je devetnaest slikovnica i dobitnica je nekoliko nagrada za svoj rad. Godine 2017. diplomirala je na Institutu za waldorfsku pedagogiju u Zagrebu.