Novogodišnji intervju sa zamjenikom predsjednika HDS-a, saborskim zastupnikom Brankom Hrgom

P: Gospodine Hrg, iza Vas je jedna izuzetno politički turbulentna godina, kako bi je ocijenili?

Ovo je bila politički turbulentna godina za cijelu Hrvatsku. Budući sam bio aktivan sudionik svih tih događanja jasno da je to sve utjecalo i na osobne aktivnosti. Imam ponekad osjećaj da je ova godina trajala nekoliko godina koliko ste stvari u njoj zbivalo. Od kraja prošle godine, nakon što sam, zbog neslaganja sa smjerom u kojem je krenuo HSS, bio prisiljen isti napustiti, odlučio sam svoje političko djelovanje nastaviti na istoj političkoj platformi koju sam zagovarao kao predsjednik HSS-a u novoj stranci, HDS-u.

P: Suradnju sa HDS-om imali ste i prije, kao saborski zastupnik HSS-a, je li upravo to bio razlog Vašeg pristupanja HDS-u?

Imali smo zajednički Klub zastupnika. U tom Klubu sa dr. Goranom Dodigom uspostavio sam izuzetno korektne odnose, a naši stavovi skoro da su bili identični. Bilo je raznih opcija za nastavak mojeg političkog djelovanja, no upravo je ta suradnja i to slaganje sa stavovima predsjednika Gorana Dodiga bilo presudno za ulazak u Hrvatsku demokršćansku stranku. Drago mi je da sam tako odlučio i da su me ljudi u HDS-u prihvatili.

P: HDS je dio parlamentarne većine. Zajedno sa vašim partnerima imate klub sa četiri saborska zastupnika, realno ste kao klub drugi po veličini u parlamentarnoj većini?

Mi smo u partnerstvu sa HDZ-om i ostalim strankama koje čine parlamentarnu većinu, što je i logično budući smo izabrani sa istih lista. Nikad se nismo prebrojavali koliko nas ima u klubu u odnosu na druge, niti ucjenjivali partnere. Kao stranka imamo nekoliko državnih dužnosnika, možda manje nego neki drugi partneri, no sve će to doći na svoje.
Naš je cilj stranku ojačati na terenu i pripremiti je za predstojeće izborne procese, sve koji dolaze.

P: Održali ste Izborni sabor stranke, na čelu je ostao prof. dr. Goran Dodig, a Vi ste izabrani za njegovog zamjenika. Što dalje, ima li HDS uopće prostora za rast i djelovanje?

HDS je održao svoj Izborni sabor na kojem su sve odluke donijete jednoglasno. Izabrano je novo vodstvo, na čelu sa dosadašnjim predsjednikom koji je HDS dva puta uveo u Hrvatski sabor. Vodstvo je znatno osvježeno i čini spoj iskustva i mladosti.
Izborni sabor donio je novu energiju. Pojačan je intenzitet rada na terenu osnivaju se novi ogranci i podružnice. Posebno je važno da je osnovana Podružnica Grada Zagreba u što je maksimalan trud uložio naš potpredsjednik Davor Vukmirić. Godinu smo završili osnivanjem još jednog ogranka u Zagrebačkoj županiji, a u Novoj krećemo sa Sisačko-moslavačkom, pa prema Slavoniji i Baranji.
Prostora za demokršćanstvo u politici itekako ima. Posebno sada kad se vodstvo HSS-a odreklo demokršćanstva. Pristupa nam i dosta razočaranih članova HSS-a, a to su u pravilu izuzetno dobri i vrijedni ljudi.

P: Dosta ste i osobno i kao Klub zastupnika aktivni u Hrvatskom saboru. Nedavno ste otvarali pitanje mimalnih plaća, potom je Vlada predložila izmjene Zakona o minimalnim plaćama, Vaša rasprava izazvala je reakcije na pojedinim portalima. Kažu da ste od zalaganja za minimalnu plaću od 4000,00 kuna u raspravi predlagali ukidanje Zakona o minimalnoj plaći?

Pokušavamo kao Klub biti aktivni u što više točaka koje se nađu na dnevnom redu. Na žalost, ovom sazivu Hrvatskog sabora često nije omogućeno raspravljati o predviđenim točkama dnevnog reda, nego se nameću dnevno-političke teme od kojih realno nema nikakve koristi. U takvom načinu rada bitne točke i bitni zakoni često ostanu u sjeni, a rasprave budu kasno navečer. Tako je bilo i sa Izmjenama zakona o minimalnoj plaći.
Prijedlog koji je od Vlade došao u Hrvatski sabor nikoga ne može zadovoljiti. U svojoj raspravi to sam i rekao. Dok minimalna plaća ne bude barem 4 000,00 kuna neto, ništa od poboljšanja socijalne slike društva. Na tu temu dogovaram sastanak kod ministra financija. Rekao sam da samo sedam država u EU ima takav zakon i da treba razmisliti i o tome. Nisam siguran da li taj zakon štiti prava zaposlenih, jer im osigurava tako niska primanja. Rekao sam također da treba analizirati i mogućnost isplate bruto plaća pa da si svaki zaposleni sam uplaćuje razne doprinose. No u konačnici je stav našeg kluba bio da ćemo podržati svako povećanje plaća, ali da sa predloženim rješenjem nismo zadovoljni i tražimo od Vlade da razmotri sve modele kako ljudima podići plaće na iznos veći nego je trošak sindikalne košarice, a to je po našem izračunu cca 4 000,00 kuna.
Zanimljivo je da je jedan portal iz moje rasprave izvukao samo jedan dio, te na njemu gradio priču, no priča je malo drugačija. Uostalom cijeli videozapis rasprave je na mojem facebooku.

P: Više od pet godina ste Saborski zastupnik, no imate i ogromno iskustvo u lokalnoj samoupravi. Dugo godina bili ste na čelu Križevaca, no na zadnjim izborima niste uspjeli osvojiti novi mandat, pobijedio je nezavisni kanditat Mario Rajn. Je li imao bolji program ili Vi niste dovoljno napravili za Križevce u tim mandatima? Surađujete li?

Ovo je treći saziv Hrvatskog sabora kako sam zastupnik, no jedan je kao što znamo izuzetno kratko trajao. Uvijek naglašavam da se Hrvatska ne smije dijeliti na državnu i lokalnu razinu. Sve je povezano,no Hrvatska je dosta centralizirana država i zato je lakše onim lokalnim samoupravama koje imaju svojeg predstavnika u državnim tijelima.
Biti preko16 godina na čelu grada velika je čast. Kad se u tom vremenu realiziraju veliki povjesni projekti vidiš potpuno smisao djelovanja. Da li je to dovoljno? Očito nije, jer kolega Rajn nije imao nikakav konkretan program, dok sam ja nudio konkretne projekte. Jedino ti projekti se sada i realiziraju, doduše malo usporeno, a nekih naznaka za nove nema.
Na žalost ne surađujemo. Vrlo konktretno sam ponudio suradnju gradonačelniku kako bi mogli pomagati gradu sa nacionalne razine, no on se odlučio na koaliciju sa SDP-om i time po mome zarobio grad.

P: Vaš nasljednik na čelu Križevaca nedavno Vas je prozvao u jednom svom intervjuu. Kazao je da ste u Hrvatskom saboru glasali protiv amandmana za neku cestu?

Nadam se da kolega Rajn polako postaje svjestan svoje političke nespretnosti. Čuo sam za te njegove izjave i moram priznati da me pomalo iznenađuje političkom pokvarenošću. Da je on htio nešto postići sa spojnom cestom kroz Poslovnu zonu G. Čret do ulaska na Brzu cestu onda bi o tome valjda porazgovarao sa mnom. No on se odlučio na politikanstvo, pa je zamolio svoje prijatelje iz MOSTA da oni daju amandman na Program Hrvatskih cesta. Jedini je problem što njegov prijatelj Petrov pojma nema gdje je ta cesta pa je obrazlazući amandman tražio izgradnju pristupne ceste Križevci-Gradec u dužini 2,3 km. Nije problem što to ne zna Petrov, problem je što očito to ne zna ni križevački gradonačelnik koji mu je valjda to objašnjavao. E sad Vas ja pitam, za što sam to trebao glasati?
Postavljam i pitanje, da li je križevačkom gradonačelniku na prvom mjestu interes Križevaca ili prvenstveno njegov politički probitak? Sve je naravno legitimno, no pošteno bi bilo to jasno reći. Da mu je na prvom mjestu interes Križevaca onda bi surađivao sa onima koji s državne razine mogu itekako pomoći i koji su mu suradnju u tom cilju nudili. On to može još uvijek jednostavno riješiti, no na ovakav podmukli način to se sigurno neće dogoditi. To što on pokušava dječji su trikovi. Evo, i ovim putem ga pozivam da ozbiljno porazgovaramo o modelu suradnje i o partnerima s kojima će suradnja biti plodonosnija za Križevce. Mi nudimo suradnju, a on će odlučiti želi li biti u suradnji sa opozicijskim ili pozicijskim strankama na nacionalnoj razini. Odluči li se za nas maksimalno ćemo se truditi dovesti u Križevce što više. Ostane li kod odluke da mu je partner SDP vjerujem da će Bernardić i Maras napraviti čudo za Križevce, a može im pripomoći i Petrov.

P: Spomenuli ste osnivanje ogranaka u Zagrebačkoj županiji, kako komentirate najnovija zbivanja i preokrete u Skupštini Zagrebačke županije?

Imamo veliki potencijal na prostoru Zagrebačke županije. Planiramo osnivanje još par ogranaka i potom županijske podružnice. Taj nam je prostor iznimno zanimljiv i važan.
Nieta se neočekivano nije dogodilo. Neočekivana je bila koalicija SDP-HSS, obzirom da je osam godina na tom prostoru odlično funkcionirala koalicija HSS-HDZ. Očito je ovaj nagli ideološki zaokret vodstva HSS-a zbunio i uznemirio članstvo koje je dosta vezano uz župana Kozića. Sve to skupa dovelo je i do sukoba na relaciji župana i predsjednika HSS-a, a rezultat je raspad većine u Županijskoj skupštini.
Mislim da to neće dovesti do nekih naročitih problema u funkcioniranju županije i da će župan Kožić u interesu realizacije projekata uspostaviti suradnju sa novom većinom u skupštini, a za očekivati je da će mu podršku u tome dati i veći dio vijećnika HSS-a.

Oglas